Poslovne vesti - Hrvatska

Pad dobiti banaka u 2010. oko 20 posto

Gospodarska kriza i recesija sve snažnije utječu na poslovanje banaka u Hrvatskoj.

Iako je neto operativni prihod najvećih banaka u prvih devet mjeseci ove godine bio niži za umjerenih tri posto u usporedbi s istim razdobljem lani, analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) u najnovijoj tjednoj analizi očekuju da će ukupna neto dobit do kraja rujna biti niža za oko 20 posto u odnosu na lani. I to uslijed daljnjeg povećanja troškova rezerviranja za identificirane gubitke. Na spomenuto ukazuju burzovna izvješća najvećih banaka čiji su troškovi rezerviranja porasli za gotovo 40 posto na godišnjoj razini, a dobit nakon poreza pala je za nešto manje od 20 posto.

Time se nastavlja trend snižavanja prinosa na imovinu i kapital banaka te se za njih očekuje pad ispod šest posto u ovoj godini. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da aktiva banaka nije doživjela veći uzlet u ovoj godini, što se pripisuje sporijoj dinamici bankovnog poslovanja. Tako je konsolidirana aktiva u rujnu bila viša za 3,1 posto u odnosu na lanjski prosinac, odnosno 4,5 posto na godišnjoj razini.

Unatoč tomu što su stope rasta aktive znatno niže nego u pretkriznom razdoblju, ipak su znatno više od prošlogodišnjih (u 2009. je aktiva povećana za tek 2,7 posto). To je rezultat nešto živahnije kreditne aktivnosti, posebice u dijelu plasmana u privatnom sektoru. Bruto krediti potkraj rujna dosegnuli su 266 milijardi kuna i bili su viši za 5,3 posto u odnosu na kraj prošle godine, pri čemu su krediti građanima narasli za »niskih« 1,6 posto, poduzećima za »solidnih« 6,4 posto, te središnjoj državi za 14,4 posto. Na taj je način oko 50 posto ukupnog prirasta došlo od povećanog kreditiranja poduzeća, oko 30 posto od rasta kredita državi, a tek 15 posto odnosi se na povećanje plasmana građanima.

Unutar sektora poduzeća, zaduženje javnih poduzeća do kraja je rujna u usporedbi s lani palo za 2,9 posto (0,2 milijarde kuna), dok je iznos kredita plasiranih privatnim poduzećima povećan za 7,2 posto (6,5 milijardi kuna). Ako se pogledaju ukupna potraživanja, dakle krediti i vrijednosnice, rast potraživanja prema privatnom sektoru premašio je rast prema središnjoj državi te je dosegnuo 8,2 milijarde kuna, u odnosu na 4 milijarde kuna u slučaju države. Najveći rast kredita bilježi Zagrebačka banka (5,7 posto), slijedi Erste (5 posto) te PBZ (2,8 posto).

Paralelno s time kretala se i aktiva tih banaka koja je u rujnu bila veća za 1,9 posto kod Zabe, 1 posto kod Erste banke te niža za 0,5 posto kod PBZ-a. Ako se proanaliziraju ukupni krediti stanovništva, dolazi se do podatka da su od kraja prosinca do kraja rujna krediti porasli za 1,6 posto. Pritom je najveći dio rasta ostvaren kod stambenih kredita koji su povećani za 5,4 posto.

Kod tog podatka treba imati na umu da je kod kredita građanima na rast kunske protuvrijednosti iznosa kredita, posebice stambenih, značajno utjecao rast švicarskog franka koji je potkraj rujna bio jači za gotovo 12 posto u usporedbi s krajem prošle godine, te je, ako se otkloni utjecaj tečaja, rast stambenih kredita bio znatno niži i iznosio oko 3,5 posto. Da su građani još uvijek oprezni kad je riječ o trošenju putem kartica najbolje govori podatak prema kojem su i takvi krediti pali za gotovo 10 posto.

Automobili su se i dalje manje kupovali, barem kada je o kreditima riječ, jer su i oni u promatranom razdoblju sniženi za čak 14,6 posto. Analitičari PBZ-a navode kako u skladu s negativnim raspoloženjem građana prema budućnosti i padom sklonosti potrošnji i zaduživanju raste sklonost štednji, odnosno odgađanju kupnje. Rast troškova rezerviranja nastavljen je u skladu s produljenim trajanjem recesijskih kretanja, a pad dohodaka kućanstava i rast nezaposlenosti doveli su do mršavog rasta kreditiranja. Pozitivni znakovi vidljivi su tek kod plasmana u korporativnom sektoru, dok kamate stagniraju ili polagano klize prema nižim razinama, zaključuje se u analizi PBZ-a. 

Ukupni depoziti banaka u rujnu 215,5 milijardi kuna 

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u rujnu je rast ukupnih depozita poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) usporio u odnosu na kolovoz. S mjesečnim rastom od gotovo 2 milijarde kuna (0,9 posto), ukupni depoziti banaka dosegnuli su iznos od 215,5 milijardi kuna, navodi se u analizi Raiffeisen banke (RBA) od ponedjeljka. Mjesečnom rastu pridonio je rast depozitnog novca i deviznih depozita, dok su kunski depoziti ponovno zabilježili mjesečni pad. Ako bi se napravila usporedba sa stanjem na kraju rujna prošle godine, dolazi se do podatka da je stopa rasta ukupnih depozita i dalje relativno skromna i iznosi 4,6 posto.